Fa'amaoniaga & Fa'atasiga

E galulue vavalalata le MGFA ma le tele o vaega e fesoasoani ia i matou e faataunuu la matou misiona ma faʻaaoga lelei punaoa faʻatasi. 

Fono a le Soifua Maloloina

O le Fono a le Soifua Maloloina a le Atunuu o le pau lea o le faalapotopotoga o lona ituaiga e tuufaatasia ai vaega uma o le faalapotopotoga tausi soifua maloloina e tuuina atu se leo autasi mo le silia ma le 133 miliona tagata e maua i faamai tumau ma manaoga faapitoa ma ē tausi o latou aiga. E aofia ai faalapotopotoga faaleatunuu e silia ma le 100 e fitoitonu i le soifua maloloina, o ona sui auai autu e aofia ai le 50 o vaega lagolago sili ona taua i le atunuu mo gasegase. O isi sui auai e aofia ai faalapotopotoga faapolofesa ma sui auai, faalapotopotoga e le o ni polofiti e fiafia i le soifua maloloina, ma kamupani tetele o vailaau, masini faafomai, ma kamupani biotechnology.

 

Galuega Alofa mo le Soifua Maloloina a le Nu'u

E tuʻuina atu e le Community Health Charities of America ni sui auai eseese o faʻalapotopotoga alofa tau soifua maloloina faʻaaloalogia i le nofoaga faigaluega — ma tuʻuina atu i ē foaʻi le mafanafana ma le mautinoa e filifili ai faʻalapotopotoga alofa e sili ona taua ia i latou. Aʻo leʻi avea se faʻalapotopotoga alofa ma sui auai o le CHC, latou te faia ni suʻesuʻega maeʻaeʻa aua latou te mananaʻo ia e iloa o au foaʻi o le a i ai se aafiaga.

 

American Autoimmune Related Diseases Association

O le American Autoimmune Related Diseases Association ua tuuto atu i le faʻaumatia o faʻamaʻi autoimmune ma le faʻaitiitia o mafatiaga ma le aʻafiaga tau tamaoaiga ma agafesootai o le autoimmune e ala i le faʻafaileleina ma le faʻafaigofieina o le galulue faʻatasi i vaega o aʻoaʻoga, faʻalauiloaina o tagata lautele, suʻesuʻega, ma auaunaga mo gasegase i se auala aoga, amiotonu ma lelei.

 

Faʻalapotopotoga a le Atunuʻu mo faʻafitauli seasea (MATŪ)

O le NORD o se fa'alapotopotoga tulaga ese o fa'alapotopotoga e tutusa lo latou naunau e fesoasoani i tagata e maua i fa'ama'i seasea. Ua iloa e nei fa'alapotopotoga e sili atu lo latou leo ​​pe a latou galulue fa'atasi, e ui lava e ono eseese a latou misiona ta'ito'atasi i ni fa'amatalaga patino.

E fa'asoa e fa'alapotopotoga sui auai o le NORD le manuia o le avea ma sui i Uosigitone, DC, e ala i taumafaiga a le Sui Peresetene o le NORD mo Faiga Fa'avae Lautele i lona ofisa i Uosigitone. Latou te mauaina fo'i ni fa'amatalaga pupuu mai le NORD i tala fou fa'apolokiki ma fa'afoma'i, fa'apea fo'i ma ta'iala i autu e feso'ota'i ma le ausiaina o a latou sini fa'alapotopotoga.

 

National Institute of Environmental Health Sciences (NIEHS)

O le National Institute of Environmental Health Sciences (NIEHS), o loʻo i le Research Triangle Park, North Carolina, o se tasi o faʻalapotopotoga suʻesuʻega ma nofoaga autu e 27 o loʻo aofia ai le National Institutes of Health (NIH) US Department of Health and Human Services (DHHS). O le misiona a le NIEHS o le faʻaitiitia lea o le avega o faʻamaʻi ma le le atoatoa o le soifua maloloina o tagata e ala i le malamalama i le auala e aʻafia ai e le siosiomaga le atinaʻeina ma le alualu i luma o faʻamaʻi o tagata.

E amata mai le NIEHS i le 1966, ina ua faasilasila mai e le US Surgeon General le faavaeina o le Vaega o Saienisi o le Soifua Maloloina o le Siosiomaga i totonu o le NIH. I le 1969, na siitia ai le vaega i le tulaga atoa o le inisitituti a le NIH. Talu mai lena taimi, ua alualu i luma le NIEHS i lona tulaga o iai nei o se taitai i le lalolagi i saienisi o le soifua maloloina o le siosiomaga, faatasi ai ma se faamaumauga mataina o mea taua faasaienisi ma se talafaasolopito mitamita o mea na ausia ma le tuputupu aʻe o faalapotopotoga.